U knjizi poznatog povjesni\u010dara Ive Ma\u017eurana \u201eStanovni\u0161tvo i vlastelinstva u Slavoniji 1736. g.\u201c zapisano je da je selo Ga\u0107i\u0161te pripadalo vlastelinstvu Vo\u0107in. Ovo vlastelinstvo \u010dinilo je 706 ku\u0107a, a 1703.g. car Leopold I. daruje grofu Caraffi di Stigliano. Za samo selo Ga\u0107i\u0161te zabilje\u017eeno je da ima 24 ku\u0107e koje posjeduju 21 konja, 37 volova, 88 krava i junadi, 532 svinje, p\u010dela 10 ko\u0161nica, 150 jutara oranica\u2026.<\/p>\n\n\n\n
Tako iz prezimena doma\u0107ina koje se navode u ovom popisu razaznajemo Simi\u0107e, Cabunce, Bjel\u010devi\u0107e, Srdi\u0107e, Jovi\u0107e \u0161to je dokaz da je ovo naselje nastanjeno srpskim, pravoslavnim \u017eivljem jo\u0161 u 16.st. <\/p>\n\n\n\n
O\u010dito da je povijest ovog naselja duga, a u obli\u017enjem Zvonimirovu (nekada\u0161nje Obli\u0107evo) nalaze se ostaci bjelobrdske i latenske kulture (23 kosturna groba datirana od 1000. do 1080. godine). Tako\u0111er su brojni nalazi rimskog podrijetla, jer se u blizini sela nalazilo staro rimsko naselje Bolentio (dana\u0161nji Ore\u0161ac).<\/p>\n\n\n\n
Potrebe pravoslavnog stanovni\u0161tva zahtijevale su izgradnju hrama pa je 1748.g. izgra\u0111ena crkva Svetog velikomu\u010denika Georgija iz 1748. godine. Do temelja je poru\u0161ena u Drugom svjetskom ratu. Ju\u017eno od temelja starog hrama podignut je novi, zidani hram posve\u0107en Ro\u0111enju Presvete Bogorodice, \u010dija gradnja je trajala od 1965. do 1972. godine. Na temeljima starog Hrama koji je bio posve\u0107en Svetome velikomu\u010deniku Georgiju podignut je krst 2020. godine koji je prilog vjernika iz Eparhija diseldorfska i njema\u010dka, Crkvena op\u0161tina u \u0160tutgartu .<\/p>\n\n\n\n
Temelje za novi hram Ro\u0111enja Presvete Bogorodice osve\u0161tao je Episkop Slavonski g. Emilijan Marinovi\u0107 1967. godine. Episkop slavonski Sava Juri\u0107, osve\u0161tao je hram 2003. godine.<\/p>\n\n\n\n
Danas ovo naselje broji 143 stanovnika i dijeli sudbinu mnogih naselja u Slavoniji koje ostaje prazna, ali unato\u010d svemu uz pomo\u0107 svog nebeskog za\u0161titnika sv. Georgija ljudi Ga\u0107i\u0161ta ponosno \u010duvaju svoju tradiciju, obi\u010daje i \u017eivu vjeru svojih predaka. <\/p>\n\n\n\n
IKONA SVETI GEORGIJE UBIJA A\u017dDAJU \u2013 GA\u0106I\u0160KA SVETINJA*<\/strong><\/p>\n\n\n\n Ikona Sveti Georgije ubija a\u017edaju, nepoznatog zografskog slikara, nedavno je prona\u0111ena u parohijskoj crkvi u selu Ga\u0107i\u0161tu u centralnoj Slavoniji.<\/p>\n\n\n\n Postoji nekoliko pouzdanih dokaza o porijeklu ove ikone. \u010cini se da je ona jedino vidljivo svjedo\u010danstvo istorije pravoslavne parohije u Ga\u0107i\u0161tu koja datira iz 18. vijeka. Prema arhivskim izvorima, pravoslavlje u ovom selu datira jo\u0161 iz vremena turskih osvajanja Slavonije, nakon \u010dega je uslijedilo naseljavanje pravoslavnog stanovni\u0161tva u drugoj polovini 16. vijeka, \u0161to je potom bilo pra\u0107eno i povremenim migracijama iz centralne Bosne. Prvi pisani dokaz iz 1748. godine govori o drvenoj pravoslavnoj crkvi u Ga\u0107i\u0161tu koja je bila posve\u0107ena Svetom Georgiju. Nova zidana crkva je sagra\u0111ena nakon 1770. godine. Tokom obnove koja je uslijedila mnogo kasnije, oko 1880. godine, parohijani su odlu\u010dili da nabave novi, oslikani ikonostas \u2013 tom prilikom su samo drevne ikone u prvom redu ikonostasa \u010duvane kao svjedoci vjerskog kontinuiteta. Ukratko, posredni dokazi mogu ukazivati na to da je ikona Sveti Georgije ubija a\u017edaju mo\u017eda jedina od onih starih ikona prvog reda ikonostasa crkve iz 18. vijeka koja je pre\u017eivjela.<\/p>\n\n\n\n Pri\u010da o \u010dudesnoj pobjedi Svetog Georgija nad demonskom zvijeri na ikoni iz Ga\u0107i\u0161ta prikazana je kao spoj doga\u0111aja iz njegovog \u017eivota i pri\u010da o njegovim \u010dudima. Svetitelj je prikazan kao ratnik na konju pod \u010dijim kopitima je a\u017edaja dok on zariva svoje koplje u vrat zvijeri, a u pozadini princeza puna straha sa rukama prekr\u0161tenim na prsima svjedo\u010di ovom doga\u0111aju. Njeni otac i majka, car i carica, su tako\u0111e prikazani, kao i grupa zapanjenih mje\u0161tana na vrhu visokog utvr\u0111enja. Ovaj dio kompozicije prati pri\u010de o \u010dudima, s tim \u0161to je naglasak sa originalne pri\u010de, u kojoj Sveti Georgije ubija a\u017edaju nakon \u0161to je princeza, ve\u0107 pora\u017eenu uvede u grad, preba\u010den na oslikavanje svetiteljevog herojskog \u010dina pred gledaocima. Ovaj ikonografski plan, kao \u0161to je u tekstu detaljnije opisano, ve\u0107 je bio dugotrajan i utemeljen model u postvizantijskoj tradiciji. U gornjem dijelu ikone Bo\u017eija ruka se pojavljuje iz oblaka i blagosilja svetitelja dok mu na glavu jedan an\u0111eo, prikazan na oblacima, stavlja nebesku krunu. Ovaj dio pri\u010de se mo\u017ee prona\u0107i u pri\u010dama iz \u017eivota Svetog Georgija i njegovom mu\u010deni\u010dkom stradanju na to\u010dku, \u0161to se zbilo po nare\u0111enju Dioklecijana, kada se javlja Bo\u017eiji an\u0111eo i spasava svetitelja uz gromki glas sa neba \u2013 Ne boj se, Georgije, ja sam sa tobom… Ovaj tekst je ispisan \u0107irilicom na zraci svjetlosti koja se spu\u0161ta sa Bo\u017eije ruke, te se nastavlja iscjeljuju\u0107im rije\u010dima an\u0111ela \u2013 Raduj se…!, \u0161to se tako\u0111e pojavljuje u nekim verzijama tekstova o \u017eivotu Svetog Georgija. Zanimljiva i prili\u010dno jedinstvena osobina savremenog zografskog slikarstva je tekst kondaka posve\u0107enog Svetom Georgiju koje se poje na jutarnjoj slu\u017ebi na dan praznika i koji je \u0107irilicom ispisan u gornjem desnom uglu ikone iz Ga\u0107i\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n Nakratko se osvr\u0107u\u0107i na pitanje ikonografskog modela po kome je ura\u0111ena ikona iz Ga\u0107i\u0161ta, njen izvor tra\u017eimo u bogatom korpusu bakropisa nastalih u umjetni\u010dkim krugovima iz kojih je potekao Hristofor \u017defarovi\u0107. Uloga bakropisa kao ikonografskih matrica, kako isto\u010dnog tako i zapadnog porijekla, u njegovom umjetni\u010dkom stvaranju i kasnijem radu je prili\u010dno dobro istra\u017eena. Bakropisi sa temom Sveti Georgije ubija a\u017edaju i spasava princezu iz 17. i 18. vijeka, koji su uglavnom sa Svete Gore, predstavljaju mno\u0161tvo detalja prisutnih na ikoni iz Ga\u0107i\u0161ta. Prou\u010davaju\u0107i bakropise iz ovog ciklusa koji sadr\u017ee prikaze jo\u0161 jedne varijante teme Sveti Georgije ubija a\u017edaju, a to je da se pored doga\u0111aja sa princezom u pozadini prikazuje i figura mladi\u0107a koji je sa svetiteljem na konju, mo\u017ee se do\u0107i do nekih interesantnih zapa\u017eanja. Ovaj ikonografski plan, pored razli\u010ditih interpretacija koje se odnose na identitet mladi\u0107a, je stekao veliku popularnost u bugarskom ikonopisu tog perioda, gdje je upotpunjen mnogim folklornim elementima. Iako se ova varijanta uglavnom pojavljuje na jugu Balkana, zabilje\u017eena je i u Karlova\u010dkoj mitropoliji. Usljed bogatstva dekorativnih i narativnih detalja koji se pojavljuju na ikonama i bakropisima koji oslikavaju ovu ikonografsku varijantu, predla\u017eemo da se uvrsti u zami\u0161ljeni okvir vizuelnih paragona koji su mo\u017eda bili na raspolaganju autoru ikone iz Ga\u0107i\u0161ta.<\/p>\n\n\n\n Cjelokupan koncept i karakteristi\u010dni detalji na ikoni iz Ga\u0107i\u0161ta predstavljaju izraz naro\u010dite slikarske poetike koja je te\u017eila da premosti jaz izme\u0111u postvizantijske i srednjoevropske vizuelne tradicije. Ona je ra\u0111ena za zajednicu koja je bila udaljena od svojih vjerskih obilje\u017eja, te je prona\u0161la utjehu u tradicionalnim vizuelnim izrazima pravoslavne vjere. Ipak, na njoj su prikazani o\u010digledni uticaji zapadnog slikarskog koncepta koji se u tom periodu primjenjivao u crkvenoj umjetnosti cijelog Balkana. Njen autor je vje\u0161ti i talentovani majstor, te je mo\u017eemo svrstati me\u0111u zografske ikone visokog kvaliteta. Precizna starost ikone se ne mo\u017ee utvrditi zbog nedostatka podataka, ali je vjerovatno da se 1740-e uzimaju za vrijeme njenog nastanka. Na\u017ealost, gotovo u potpunosti, njen status stilske jedinstvenosti i izolacije me\u0111u sa\u010duvanim zografskim ikonama iz Slavonije spre\u010dava dalje nespekulativne zaklju\u010dke, \u010dine\u0107i je neobi\u010dnim svjedo\u010danstvom kulturnih veza koje su se nekad preplitale i cvjetale.<\/p>\n\n\n\n *Tekst preuzet iz stru\u010dnog opisa Aleksandre Ku\u010dekovi\u0107<\/em><\/p>\n\n\n\n Autor: Ivan Horvat<\/em><\/p>\n","protected":false},"excerpt":{"rendered":" U knjizi poznatog povjesni\u010dara Ive Ma\u017eurana \u201eStanovni\u0161tvo i vlastelinstva u Slavoniji 1736. g.\u201c zapisano je da je selo Ga\u0107i\u0161te pripadalo…<\/p>\n","protected":false},"author":1,"featured_media":116,"comment_status":"open","ping_status":"open","sticky":false,"template":"","format":"standard","meta":{"footnotes":""},"categories":[12],"tags":[],"class_list":["post-115","post","type-post","status-publish","format-standard","has-post-thumbnail","hentry","category-novosti"],"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/spc-virovitica.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/115","targetHints":{"allow":["GET"]}}],"collection":[{"href":"https:\/\/spc-virovitica.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts"}],"about":[{"href":"https:\/\/spc-virovitica.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/types\/post"}],"author":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/spc-virovitica.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/users\/1"}],"replies":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/spc-virovitica.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcomments&post=115"}],"version-history":[{"count":4,"href":"https:\/\/spc-virovitica.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/115\/revisions"}],"predecessor-version":[{"id":120,"href":"https:\/\/spc-virovitica.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/posts\/115\/revisions\/120"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/spc-virovitica.com\/index.php?rest_route=\/wp\/v2\/media\/116"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/spc-virovitica.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fmedia&parent=115"}],"wp:term":[{"taxonomy":"category","embeddable":true,"href":"https:\/\/spc-virovitica.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Fcategories&post=115"},{"taxonomy":"post_tag","embeddable":true,"href":"https:\/\/spc-virovitica.com\/index.php?rest_route=%2Fwp%2Fv2%2Ftags&post=115"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}